Chad Mirkin maua le IET Faraday Medal mo le "Saofaiga i le faʻamalamalamaina o le vaitau o nanotechnology faʻaonapo nei"

O le Inisetiute o Inisinia ma Tekinolosi (IET) i aso nei (Oketopa 20) na tuʻuina atu i le Northwestern University Chad Polofesa A. Mirkin ma le 2022 Faraday Medal.
O le Faraday Medal o se tasi lea o fa'ailoga fa'apitoa mo inisinia ma saienitisi, ma o le fa'ailoga maualuga lea a le IET na tu'uina atu i fa'ailoga mata'ina fa'asaienisi po'o galuega tau alamanuia.E tusa ai ma le faʻamatalaga aloaia, na faʻamamaluina Mirkin mo le "fausiaina ma le atinaʻeina o le tele o meafaigaluega, metotia, ma mea e faʻamatalaina ai le vaitau faʻaonaponei o nanotechnology."
"Pe a talanoa tagata e uiga i taʻitaʻi o le lalolagi i suʻesuʻega faʻapitoa, o Chad Mirkin e sili ona maualuga, ma o ana taunuʻuga e le mafaitaulia na faʻavaeina ai le fanua," o le tala lea a Milan Mrksic, sui peresitene o suʻesuʻega i Northwestern University."O Chad o se faʻailoga i le matata o nanotechnology, ma mo mafuaaga lelei.O lona tu'inanau, fiailoa ma taleni ua fa'amaoni i le fa'afetaia'ia o lu'itau tetele ma le fa'atupuina o mea fou.O ana taumafaiga fa'asaienisi ma fa'apisinisi na maua ai le tele o tekinolosi fa'atino, ma na te ta'ita'ia se fa'alapotopotoga olaola i la tatou International Institute of Nanotechnology.O lenei fa'ailoga lata mai e tatau ona fa'ailoaina o lana ta'ita'iga i le Iunivesite i Matu i Sisifo ma le matata o le nanotechnology."
Mirkin e lauiloa lautele mo le mea fou o spherical nucleic acids (SNA) ma le atinaʻeina o meaola faʻapitoa ma vailaʻau faʻamaʻi ma togafitiga faʻapitoa ma taʻiala mo le tuʻufaʻatasia o mea e faʻavae i luga.
E mafai e SNA ona ofi faanatura sela ma aano o le tagata ma manumalo i pa pupuni e le mafai e fausaga masani, e mafai ai ona maua le kenera poʻo togafitiga o faʻamaʻi e aunoa ma le afaina o sela maloloina.Ua avea i latou ma faavae mo le sili atu i le 1,800 oloa faʻapisinisi o loʻo faʻaaogaina i suʻesuʻega faʻafomaʻi, togafitiga, ma suʻesuʻega faasaienisi o le olaga.
O Mirkin foi o se paionia i le tulaga o le mauaina o mea e faavae i le AI, lea e aofia ai le faʻaogaina o metotia faʻapipiʻi maualuga faʻatasi ma le aʻoaʻoina o masini ma faʻamaumauga e le masani ai, sili ona lelei mai faletusi tetele o le faitau miliona o nanoparticles faʻapipiʻi tulaga.- Faʻavave vave suʻesuʻe ma iloilo mea fou mo le faʻaaogaina i alamanuia e pei o vailaʻau, malosi mama, catalysis, ma isi mea.
Ua lauiloa foi Mirkin mo le fatuina o pen nanolithography, lea na faaigoaina e le National Geographic o se tasi o latou "100 Scientific Discoveries That Changed the World", ma le HARP (High Area Rapid Printing), o se faiga lomitusi 3D e mafai ona maua ai vaega mautu, elastic, poʻo sima. .fa'atasi ai ma fa'amaumauga fa'amau.O ia o le faʻavae faʻavae o le tele o kamupani, e aofia ai TERA-print, Azul 3D ma Holden Pharma, o loʻo tuuto atu i le aumaia o le alualu i luma i le nanotechnology i le soifua maloloina, biomedicine ma fale gaosi oloa.
“E ofoofogia,” o le tala lea a Milkin.“O tagata na manumalo i aso ua mavae e aofia ai i latou na suia le lalolagi e ala i le faasaienisi ma tekinolosi.Pe a ou toe tepa i tua i latou na mauaina le taimi ua tuanaʻi, o tagata na mauaina le eletise, o le tagata muamua na vaeluaina le atom, o le na faia le komepiuta muamua, o se tala ofoofogia, o se mamalu ofoofogia, ma e mautinoa lava ou te matua fiafia lava e avea ma se vaega. o ia.”
O le Faraday Medal o se vaega o le IET Medal of Achievement series ma ua faaigoa ia Michael Faraday, le tama o le electromagnetism, o se tagata suʻesuʻe tulaga ese, kemisi, inisinia ma saienitisi.E oo lava i aso nei, o ana mataupu faavae o le electromagnetic conduction o loo faaaogaina lautele i afi eletise ma generators.
O lenei pine, na muamua tuuina atu i le 100 tausaga talu ai ia Oliver Heaviside, ua lauiloa i lona talitonuga o laina eletise, o se tasi lea o pine tuai o loo tuuina mai pea.Mirkin ma laureates iloga e aofia ai Charles Parsons (1923), inventor o le uila afi faaonaponei, JJ Thomson, faʻafetai mo le mauaina o le electron i le 1925, Ernes T. Rutherford, le mauaina o le atomic nucleus (1930), ma Maurice Wilks, ua taʻua o ia. faatasi ai ma le fesoasoani e mamanuina ma fausia le uluai komepiuta faaeletonika (1981).
"O a tatou pine uma i aso nei o ni tagata fou ua faia se aafiaga i le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai," o le tala lea a le Peresetene IET Bob Cryan i se faʻamatalaga."O tamaiti aoga ma tekinisia e ofoofogia, ua latou ausia le manuia tele i a latou galuega ma faʻamalosia i latou o loʻo siomia ai i latou.E tatau ona latou mitamita uma i a latou mea na ausia - o i latou o ni faʻataʻitaʻiga mataʻina mo le isi augatupulaga.
O Mirkin, le George B. Rathman Polofesa o le Kemisi i le Kolisi o Fa'ata'ita'i ma Fa'asaienisi a Weinberg, sa avea ma malosiaga taua i le tula'i mai o Northwest o se ta'ita'i o le lalolagi i nanoscience ma o se na faavaeina le International Institute of Nanotechnology (IIN) o Northwest.O Mirkin foi o le Polofesa o Fomai i Northwestern University's Feinberg School of Medicine ma Polofesa o Chemical and Biological Engineering, Biomedical Engineering, Materials Science and Engineering i le McCormick School of Engineering.
O ia o se tasi o nai tagata na filifilia i lala e tolu o le National Academy of Sciences - le National Academy of Sciences, le National Academy of Engineering ma le National Academy of Medicine.O Mirkin foi o se sui o le American Academy of Arts and Sciences.O sao a Mirkin ua aloaia i le silia ma le 240 faʻailoga a le atunuʻu ma faʻavaomalo.O ia o le uluai faiaoga i Northwestern University na mauaina le Faraday Medal and Prize.


Taimi meli: Nov-14-2022