Na tauaaoina atu e le Inisetiute o Inisinia ma Tekonolosi (IET) i le asō (Oketopa 20) le Polofesa o A. Mirkin mai le Iunivesite o Northwestern Chad i le 2022 Faraday Medal.
O le Faraday Medal o se tasi o fa'ailoga sili ona lauiloa mo inisinia ma saienitisi, ma o le fa'ailoga aupito maualuga lea a le IET e tu'uina atu i taunu'uga mata'ina fa'asaienisi po'o pisinisi. E tusa ai ma le fa'amatalaga aloa'ia, na fa'aaloalogia Mirkin mo le "fa'afouina ma le atina'eina o le tele o meafaigaluega, metotia, ma meafaitino ua fa'amatalaina ai le vaitau fa'aonaponei o le nanotechnology."
“A talanoa tagata e uiga i taitai iloga i le lalolagi i suʻesuʻega faʻavaomalo, e sili atu Chad Mirkin, ma o ana ausia e le mafaitaulia ua faʻatulagaina ai le matata,” o le saunoaga lea a Milan Mrksic, sui peresitene o suʻesuʻega i le Iunivesite o Northwestern. “O Chad o se faʻailoga i le matata o le nanotechnology, ma e iai se mafuaʻaga lelei. O lona naunautaʻiga, fia iloa ma le taleni ua tuuto atu i le taulimaina o luʻitau tetele ma le faʻaleleia atili o mea fou aoga. O ana ausia faasaienisi ma pisinisi e tele ua fatuina ai le tele o tekinolosi aoga, ma o ia o loʻo taitaia se nuʻu olaola i la matou International Institute of Nanotechnology. O lenei faʻailoga lata mai o se faʻailoga tatau lea o lana taitaiga i le Iunivesite o Northwestern ma le matata o le nanotechnology.”
Ua lauiloa Mirkin i le fausiaina o spherical nucleic acids (SNA) ma le atinaʻeina o faiga faʻapitoa ma faʻamaʻi ma togafitiga faʻapitoa mo le tuʻufaʻatasia o meafaitino e faʻavae i luga o ia mea.
E mafai e SNA ona fa'asolo atu i sela ma a'ano o le tagata ma fa'ato'ilaloina pa puipui fa'aletino e le mafai e fausaga masani, ma mafai ai ona iloa po'o togafitia fa'ama'i e aunoa ma le a'afia ai o sela maloloina. Ua avea ma fa'avae mo le silia ma le 1,800 oloa fa'apisinisi e fa'aaogaina i su'esu'ega fa'afoma'i, togafitiga, ma su'esu'ega o le saienisi o le ola.
O Mirkin o se paionia fo'i i le matata o le sailia o meafaitino e fa'avae i luga o le AI, lea e aofia ai le fa'aaogaina o metotia fa'aputuga maualuga e tu'ufa'atasia ma le a'oa'oina o masini ma fa'amaumauga tetele ma maualuga le tulaga mai faletusi tetele o le faitau miliona o nanoparticles ua fa'ailogaina i tulaga. – Vave ona maua ma iloilo meafaitino fou mo le fa'aaogaina i alamanuia e pei o vaila'au, malosiaga mama, catalysis, ma isi mea.
Ua lauiloa foʻi Mirkin i le fatuina o le pen nanolithography, lea na taʻua e le National Geographic o se tasi o a latou "100 Scientific Discoveries That Changed the World", ma le HARP (High Area Rapid Printing), o se faiga lolomi 3D e mafai ona gaosia ai ni Components maʻaʻa, elastic, poʻo ni keramika. faʻatasi ai ma le tele o le gaosiga. O ia o le faʻavae faʻatasi o le tele o kamupani, e aofia ai le TERA-print, Azul 3D ma le Holden Pharma, o loʻo tautino atu e aumaia le alualu i luma i le nanotechnology i le saienisi o le ola, biomedicine ma alamanuia gaosiga faʻapitoa.
“E ofoofogia,” o le tala lea a Milkin. “O tagata na manumalo i le taimi ua tuanai o i latou ia na suia le lalolagi e ala i le saienisi ma tekinolosi. A ou toe tepa i tua i ē na mauaina le taimi ua tuanai, o ē na mauaina le eletise, le tagata muamua na vaeluaina le atomu, le tagata na fatuina le komepiuta muamua, o se tala ofoofogia, o se fa’aaloaloga ofoofogia, ma e manino lava lo’u fiafia tele i le avea ai ma se vaega o lea mea.”
O le Faraday Medal o se vaega o le faasologa o le IET Medal of Achievement ma ua faaigoaina ia Michael Faraday, le tama o le electromagnetism, o se tagata fatufatuga mataʻina, o se tagata kemisi, o se inisinia ma o se saienitisi. E oo lava i le asō, o ana mataupu faavae o le electromagnetic conduction ua faaaogaina lautele i afi eletise ma generators.
O lenei pine, na muamua tuuina atu i le 100 tausaga talu ai ia Oliver Heaviside, e lauiloa i lana talitonuga o laina fesiitaiga, o se tasi lea o pine aupito leva o loo tuuina atu pea. O Mirkin faatasi ai ma ē na manumalo i faailoga taualoa e aofia ai Charles Parsons (1923), o le na fatuina le turbine ausa faaonaponei, JJ Thomson, na viia mo le mauaina o le eletise i le 1925, Ernes T. Rutherford, o lē na mauaina le nucleus atomika (1930), ma Maurice Wilks, ua viia o ia i le fesoasoani i le mamanuina ma le fausiaina o le uluai komepiuta eletise (1981).
“O i latou uma o loʻo manumalo i pine taua i le asō o ni tagata fatufatuga ua i ai so latou sao i le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai,” o le saunoaga lea a le Peresetene o le IET, Bob Cryan, i se faʻamatalaga. “E ofoofogia tamaiti aʻoga ma tagata tomai faapitoa, ua latou ausia ni manuia tetele i a latou galuega ma musuia ai i latou o loʻo siomia i latou. E tatau ona latou mitamita uma i mea ua latou ausia - o ni faʻataʻitaʻiga ofoofogia i latou mo le isi tupulaga.”
O Mirkin, o le Polofesa o le Kemisi a George B. Rathman i le Kolisi o A'oa'oga ma Saienisi a Weinberg, o se malosiaga autu i le tula'i mai o Northwest o se ta'ita'i i le lalolagi i le nanoscience ma o le fa'avaeina o le International Institute of Nanotechnology (IIN) o le Northwest. O Mirkin fo'i o le Polofesa o Foma'i i le A'oga Foma'i a le Iunivesite o Northwestern o Feinberg ma le Polofesa o Inisinia Kemikolo ma Meaola, Inisinia Fa'afoma'i, Saienisi o Meafaitino ma Inisinia i le A'oga Inisinia a McCormick.
O ia o se tasi o nai tagata na filifilia i vaega e tolu o le National Academy of Sciences – le National Academy of Sciences, le National Academy of Engineering ma le National Academy of Medicine. O Mirkin o se sui foi o le American Academy of Arts and Sciences. O sao o Mirkin ua aloaia i le silia ma le 240 faailoga faaleatunuu ma faavaomalo. O ia o le uluai faiaʻoga i le Iunivesite o Northwestern na mauaina le Faraday Medal ma le Prize.
Taimi na lafoina ai: 14-Nov-2022